Zakonodavna vlast

U skladu s pravnom tradicijom hrvatski parlament nosi naziv Sabor. Najstariji sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 1273. Do 16. st. zasjedaju odvojeno Slavonski i Hrvatski sabor, a od 1681. zasjeda Sabor Kraljevstava Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Congregatio Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae). Do 1848. Sabor su činili crkveni velikodostojnici i plemstvo, a otad nastupa građansko, predstavničko razdoblje (do 1918. uz virilne članove).

Službeni jezik do 1847. bio je latinski, otad je hrvatski. Za II. svjetskog rata tradiciju Sabora preuzeo je ZAVNOH, koji se 1945. proglasio Narodnim saborom Hrvatske. Za Jugoslavije se sastajao jednostranački sabor, pa je time stvarna vlast bila koncentrirana u Savezu komunista. Prvi višestranački Sabor konstituiran je 30. V. 1990. i taj se datum obilježava kao Dan državnosti. Otad je konstituirano jedanaest saziva Sabora.

Zgrada Hrvatskoga sabora na Trgu svetoga Marka u Zagrebu, nasuprot sjedištu Vlade.
Hrvatski sabor, zasjedanje 2012.
sastav sabora2024 hr m
Sastav Hrvatskog sabora nakon izbora 2020.

Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti. Ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Zastupnici nemaju obvezujući mandat te imaju imunitet. Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Predsjednik Sabora bira se iz redova saborskih zastupnika, u pravilu iz parlamentarne većine, na prvoj parlamentarnoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika.

Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi državni proračun, odlučuje o ratu i miru, donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora, donosi strategiju nacionalne sigurnosti i strategiju obrane, ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti, odlučuje o promjeni granica, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskomu saboru, daje amnestiju za kaznena djela te obavlja i druge poslove utvrđene Ustavom. Sabor može osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.

Radna tijela Sabora čine odbori i povjerenstva, koji raspravljaju o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona ili drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora.