Kultura
Oduvijek dio srednjoeuropskih i mediteranskih kulturnih krugova, točnije zapadne civilizacije na susretištu s istokom, hrvatsko kulturno bogatstvo i danas svjedoči o povezanosti Hrvatske s ključnim europskim kulturnim epohama. Među vidljivijim su tragovima toga bogatstva spomenici na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine kao što su netaknuta parcelizacija starogrčkoga polja u Starom Gradu na Hvaru, gradska jezgra antičkoga Splita s palačom rimskoga cara Dioklecijana, ranokršćanska Eufrazijeva bazilika, romanička jezgra grada Trogira, ranorenesansna katedrala sv. Jakova u Šibeniku te renesansni Dubrovnik. Od najvećih umjetnika i književnika valja spomenuti Marka Marulića (1450–1524), »oca hrvatske književnosti«, čija su se djela čitala diljem Europe, Jurja Dalmatinca (15. st.), najvećega hrvatskog renesansnog kipara i graditelja, Julija Klovića (1498–1578), najvećega renesansnog minijaturista, Luku Sorkočevića (1734–89), prvoga hrvatskog skladatelja simfonija, Ivanu Brlić-Mažuranić (1874–1938), »hrvatskoga Andersena«, Ivana Meštrovića (1883–1962), slavnoga kipara i, prema Rodinu, »najvećega fenomena među umjetnicima«, Milku Trninu (1863–1941), najveću hrvatsku opernu divu, ili pak Miroslava Krležu (1893–1981), enciklopedista i po mnogima najvećega hrvatskog pisca 20. stoljeća. Među suvremenim umjetnicima ističu se Branko Lustig (1932), producent Oscarom nagrađenih filmova Schindlerova lista i Gladijator, te pijanistički virtuoz Ivo Pogorelić.
Hrvatski jezik pripada skupini južnoslavenskih jezika. Službeni je jezik Republike Hrvatske i jedan od službenih jezika Europsle unije, a njime govore i Hrvati u Bosni i Hercegovini, Srbiji (Vojvodina)...
Hrvatska srednjovjekovna književnost, jedinstvena u svojoj trojezičnosti (latinski, staroslavenski i narodni jezik) i tropismenosti (latinica, glagoljica, ćirilica), razvijala se od 8. do 16. st., ostvarivši u pjesmama...
Početci kazališnoga života u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama zapadne civilizacije, liturgijske su drame na liturgijskim jezicima, latinskom (najstarija je Tractus stellae /Povlačenje zvijezde/, sačuvana u obredniku...
Supostojanje dviju izvedbenih praksi u hrvatskoj crkvenoj glazbi jedinstvena je pojava u kulturi europskoga srednjovjekovlja: uz gregorijansko pjevanje (sačuvani su neumatski kodeksi s kraja 11. st.), u 9. st. u...
Očuvana djela još od najstarijih stilskih razdoblja svjedoče o stvaralačkom kontinuitetu i talentu domaćih ljudi, a hrvatsku graditeljsku i likovnu baštinu čine ravnopravnom sastavnicom svjetskoga...
Profesionalna povijest hrvatske kinematografije počinje tek sredinom 20. stoljeća, iako je prve sačuvane snimke hrvatskih krajeva, već 1898. ostvario slavni snimatelj kompanije Lumière, Alexandre...
U Hrvatskoj su već u 18. st. postojale veće radionice za proizvodnju uporabnih i ukrasnih predmeta (peći, kamenine, stakla, keramike, namještaja), a zaslugom arhitekta Hermana Bolléa osnovana je 1882...
Tradicija prikupljanja i čuvanja kulturnog naslijeđa u Hrvata vrlo je stara; započinje s razvitkom crkvenih riznica i privatnih zbirki, a prva javna muzejska zbirka postavljena je 1750. u Splitu. U 19. st. osnivaju se ustanove...