zemlja i ljudi
Imajući na umu sve njezine posebnosti i utjecaje koji su se kroz nju prepletali, korijen je i izraz hrvatske kulture uvijek bio nedvosmisleno europski. Tako se i u okrilju današnje Europske unije nalazi nekoliko kulturnih krugova – srednjoeuropski, austrijski, njemački, talijanski, francuski, britanski i iberski – s kojima je Hrvatska kroz povijest imala najbogatije doticaje.
Imena Hrvati i Hrvatska na današnjem su prostoru tek postupno nadjačala etnički širi pojam Slavena i njihovih prvih teritorijalnih zajednica Sklavonija, Slovinja (Sclaviniae), kao i posebne nazive starijih ilirskih plemena i njihovih teritorija (npr. Dalmate, Liburni)...
Hrvati se u svojoj ranoj kulturi javljaju kao »narod triju pisma«. Uz latinicu, u njezinim različitim verzijama, javljaju se i dva »slavenska pisma«, glagoljica i ćirilica. I glagoljica i ćirilica nastale su u 9. st. i vezane su uz prosvjetiteljsku djelatnost učene...
Hrvatsko-europske veze u doba Karolinga još imaju obilježje veza sa zapadnom kulturnom ekumenom uopće; s karolinškom renesansom ta kultura ima opće europsko značenje i u Hrvatskoj. Materijalni oblik takvih veza vidljiv je i u očuvanim primjerima...
Zemljopisna blizina i upućenost talijanskih krajeva na Jadransko more te crkvena i politička usmjerenost Hrvatske na Zapad uvjetovali su, unatoč mnogim uzajamnim predrasudama , dugostoljetne međusobne dodire, osobito plodne u doba Mletačke...
Zahvaljujući Sredozemnomu moru kao zemljopisnoj poveznici, hrvatske su povijesne veze s Iberskim poluotokom bile razvijenije sa Španjolskom nego s Portugalom. Kao ponajprije oceanska zemlja, Portugal je tradicionalno bio usmjereniji na...
Veze Hrvatske sa zemljama njemačkoga govornog područja i njihovom kulturom dugotrajne su i složene. Tomu je osobito pridonijela činjenica da je Hrvatska gotovo 400 godina, od izbora Ferdinanda I....
U staroengleskoj verziji Povijesti svijeta Pavla Orozija, što ju je u 9. st. kralj Alfred preveo s latinskoga te joj dodao pregled do svoga doba, spominju se Bijeli Hrvati i zemljopisni nazivi Istra i Dalmacija. U 12. st. dodiri se vezuju uz kralja Rikarda Lavljega Srca...
Osim odnosa s vodećim europskim narodima i kulturama, za Hrvatsku su podjednako važni i odnosi sa srednjoeuropskim narodima na koje je zbog povijesnih prilika, a i zemljopisno dugo vremena bila upućena.