Bašćanska ploča, najpoznatiji i jedan od najstarijih spomenika hrvatskoga jezika, oko 1100. Na toj ploči od bijeloga vapnenca, veličine 199 × 99,5 × 9 cm, prvi je put zapisano hrvatsko nacionalno ime na narodnom jeziku (»Zvonimir, kralj hrvatski«).

Smjena počasne straže Kravat-pukovnije, paradne postrojbe po uzoru na hrvatske vojnike iz 17. st., od kojih je preuzeta moda nošenja kravate. Svojim mimohodom u užem središtu Zagreba podsjećaju prolaznike i turiste da je upravo Hrvatska domovina kravate.

Strogi rezervat Rožanski i Hajdučki kukovi u sastavu je Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Velebitski masiv najduža je hrvatska planina (145 km) i četvrta po visini (1757 m), iza Dinare (1831 m), Kamešnice (1809 m) i Biokova (1762 m).

Grasalkovićevu palaču, danas rezidenciju slovačkoga predsjednika, dao je 1760. godine sagraditi Antun Grasalković (1694–1771), hrvatski plemić i savjetnik Ugarske komore. Ta monumentalna rokoko palača najveće je i najvažnije barokno zdanje u Slovačkoj.

Neptunova Fontana u arboretumu Trsteno, koji je osnovan 1498. i najstariji je arboretum na svijetu. Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji Hrvatska je s 9,9 milijuna stranih gostiju 2011. bila 6. najposjećenija turistička destinacija na Sredozemlju, iza Francuske, Španjolske, Italije, Turske i Grčke.

Književnost

Hrvatska srednjovjekovna književnost, jedinstvena u svojoj trojezičnosti (latinski, staroslavenski i narodni jezik) i tropismenosti (latinica, glagoljica, ćirilica), razvijala se od 8. do 16. st., ostvarivši u pjesmama, dijaloškim stihovima ...

Tradicijska kultura

Hrvatsku tradicijsku kulturu obilježava izrazita raznolikost. Ekološki uvjeti i utjecaji kultura s kojima su Hrvati tijekom povijesti dolazili u dodir (sredozemne, srednjoeuropske, starobalkanske, orijentalne i dr.) uvjetovali su razvoj triju specifičnih ...

Ustav

Hrvatski je Sabor usvojio Ustav Republike Hrvatske 22. prosinca 1990. Popularno se naziva »božićni Ustav«. Izmjene i dopune Ustava donio je Sabor 1997, 2000, 2001. i 2010. Ustav Republike Hrvatske sastoji se od više vrsta pravnih normi koje određuju ...

Suvremena Hrvatska

Proces nastanka suvremene hrvatske države započeo je krizom komunizma u Istočnoj Europi potkraj 1980-ih te jačanjem demokratskih pokreta s obnovom višestranačja. Pokazalo se da su se takvi pokreti, od Baltika do Jadrana, svrstali na stranu ...

Nastajanje Hrvatske

Na prostor današnje Hrvatske prva slavenska plemena dolaze u 6. i 7. st. za velike seobe naroda. Među njima bili su i Hrvati, koji se u izvorima spominju na širem prostoru, no etnički najkoncentriranije i povijesno najčvršće upravo u zaleđu ...

Zakonodavna vlast

U skladu s pravnom tradicijom, hrvatski parlament tradicionalno nosi naziv Sabor. Najstariji sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 1273. Do 16. st. zasjedaju odvojeno Slavonski i Hrvatski sabor, a od 1681. zasjeda Sabor Kraljevstava Hrvatske ...

Prapovijest

Najstariji tragovi ljudske nazočnosti na hrvatskom tlu potječu iz paleolitika. U špilji Šandalji kraj Pule i u Punikvama kraj Ivanca otkrivene su kamene izrađevine predneandertalske rase, a ostatci neandertalskoga pračovjeka pronađeni su ...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja ...