Hrvati su glagoljičku tipografiju uveli za vrijeme samih početaka tiskarstva u Europi, tj. u 15. stoljeću, kada je tiskano pet glagoljskih inkunabula. Misal po zakonu rimskog dvora na hrvatskoj glagoljici i hrvatskom staroslavenskom jeziku tiskan je 22. veljače 1483., samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije. To je ujedno i prva liturgijska knjiga rimskog obreda koja nije tiskana latiničnim pismom.

Jeleni u Nacionalnom parku Brijuni. Uz svoju netaknutu prirodu, park je i povijesno mjesto, jer je na jednom od njegovih otoka 1956. potpisana deklaracija kojom je za Hladnoga rata postavljen temelj Pokretu nesvrstanih.

Autocesta Zagreb–Split (A1), čvor Žuta lokva. Hrvatska ima preko 1250 km autocesta, od čega je oko 1000 km izgrađeno u posljednjih petnaest godina. Tunel Brinje, na autocesti Zagreb–Split, proglašen je 2008. u Bruxellesu jednim od najsigurnijih tunela u Europi.

Strogi rezervat Rožanski i Hajdučki kukovi u sastavu je Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Velebitski masiv najduža je hrvatska planina (145 km) i četvrta po visini (1757 m), iza Dinare (1831 m), Kamešnice (1809 m) i Biokova (1762 m).

Pijanist Ivo Pogorelić istaknuo se izrazito osobnim stilom interpretacije standardnoga pijanističkoga repertoara. Prvi umjetnik kojemu je UNESCO 1988. dodijelio naslov veleposlanika dobre volje.

Znanost

Znanstvenu djelatnost u Hrvatskoj, osim sveučilišta i njihovih sastavnica obavljaju znanstveni instituti i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. U 2010. više od 11.000 znanstvenika i istraživača bilo je zaposleno u 234 znanstvene i istraživačke ...

Državni razvitak

Imena Hrvati i Hrvatska na današnjem su prostoru tek postupno nadjačala etnički širi pojam Slavena i njihovih prvih teritorijalnih zajednica Sklavonija, Slovinja (Sclaviniae), kao i posebne nazive starijih ilirskih plemena i njihovih teritorija ...

Zaštićena priroda

Velik broj zaštićenih prirodnih područja i pojava pokazuje da je Hrvatska zemlja iznimnih i raznolikih te razmjerno dobro očuvanih prirodnih ljepota, od kojih su neke, poput Plitvičkih jezera, poznate u cijelom svijetu. Prve zakonske norme ...

Kinematografija

Profesionalna povijest hrvatske kinematografije počinje tek sredinom 20. stoljeća, iako je prve sačuvane snimke hrvatskih krajeva, već 1898. ostvario slavni snimatelj kompanije Lumière, Alexandre Promio, a 1904. i engleski filmski pionir ...

Rijeke i jezera

Oko 62% teritorija na kojem je razgranata riječna mreža pripada slijevu Crnoga mora. Tomu slijevu pripadaju i najduže hrvatske rijeke Sava (562 km) i Drava (505 km), koje su, kao i Dunav, u koji se ulijevaju, velikim dijelom i granične rijeke ...

Nastajanje Hrvatske

Na prostor današnje Hrvatske prva slavenska plemena dolaze u 6. i 7. st. za velike seobe naroda. Među njima bili su i Hrvati, koji se u izvorima spominju na širem prostoru, no etnički najkoncentriranije i povijesno najčvršće upravo u zaleđu ...

Hrvatsko-ugarska unija

Nakon smrti posljednjeg Trpimirovića kralja Stjepana II. u Hrvatskoj je izbio prijestolni rat, koji je završio 1102. izborom ugarskoga kralja Kolomana Arpadovića za hrvatskoga kralja te sklapanjem personalne unije ...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja ...