Hrvatski iseljenici na brodu za Kanadu 1923. Prema procjenama hrvatska dijaspora, od Europe, preko Sjeverne i Južne Amerike do Australije, obuhvaća više od dva i pol milijuna ljudi.

S 13 dobara upisanih na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva Hrvatska je, zajedno sa Španjolskom, zemlja s najvećim brojem upisanih dobara u Europi.

Hrvatska je 1990. uz Sloveniju i Češku bila među najrazvijenijim tranzicijskim državama Srednje Europe. No njezin gospodarski razvoj opteretile su velike ratne štete, ukupno procijenjene na 37,1 milijardi USD, što je otežalo pretvorbu i privatizaciju u gospodarstvu. Predratni bruto domaći proizvod (BDP) sustignut je tek 2004, a BDP po stanovniku iznosi 61% od prosjeka Europske unije (2012). Nacionalna valuta hrvatska kuna uvedena je 1994.

Banski dvori na Trgu sv. Marka u Zagrebu, sjedište Vlade; povijesna zgrada koja je do 1918. bila dom hrvatskih banova. Do raketiranja u Domovinskom ratu 1991, Banski dvori bili su i sjedište predsjednika Republike. Prema 'Twiplomacy 2013', godišnjoj globalnoj studiji agencije Burson-Marsteller o svjetskim liderima na Twitteru, s 33,8 tweetova po danu, hrvatska vlada (@ VladaRH) treća je u svijetu među najaktivnijima na Twitteru.

Neptunova Fontana u arboretumu Trsteno, koji je osnovan 1498. i najstariji je arboretum na svijetu. Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji Hrvatska je s 9,9 milijuna stranih gostiju 2011. bila 6. najposjećenija turistička destinacija na Sredozemlju, iza Francuske, Španjolske, Italije, Turske i Grčke.

Ustav

Hrvatski je Sabor usvojio Ustav Republike Hrvatske 22. prosinca 1990. Popularno se naziva »božićni Ustav«. Izmjene i dopune Ustava donio je Sabor 1997, 2000, 2001. i 2010. Ustav Republike Hrvatske sastoji se od više vrsta pravnih normi koje određuju ...

Hrvatsko-ugarska unija

Nakon smrti posljednjeg Trpimirovića kralja Stjepana II. u Hrvatskoj je izbio prijestolni rat, koji je završio 1102. izborom ugarskoga kralja Kolomana Arpadovića za hrvatskoga kralja te sklapanjem personalne unije ...

Književnost

Hrvatska srednjovjekovna književnost, jedinstvena u svojoj trojezičnosti (latinski, staroslavenski i narodni jezik) i tropismenosti (latinica, glagoljica, ćirilica), razvijala se od 8. do 16. st., ostvarivši u pjesmama, dijaloškim stihovima ...

Privatna i javna poduzeća

U Hrvatskoj posluje nekoliko velikih poduzeća u privatnom vlasništvu, koja imaju zapaženu vanjskotrgovinsku ulogu, a neka od njih značajni su tehnološki inovatori ...

Jezik

Hrvatski jezik pripada skupini južnoslavenskih jezika. Službeni je jezik Republike Hrvatske, a njime govore i Hrvati u Bosni i Hercegovini, Srbiji (Vojvodina), Crnoj Gori (Boka kotorska), Austriji (Gradišće), Italiji (Molise), Mađarskoj, Slovačkoj ...

Kazalište i balet

Početci kazališnoga života u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama zapadne civilizacije, liturgijske su drame na latinskom jeziku. No svjetovno se kazalište pojavilo već početkom 14. st. u Dubrovniku, koji će i u sljedećim stoljećima kao glavno književno ...

Suvremena Hrvatska

Proces nastanka suvremene hrvatske države započeo je krizom komunizma u Istočnoj Europi potkraj 1980-ih te jačanjem demokratskih pokreta s obnovom višestranačja. Pokazalo se da su se takvi pokreti, od Baltika do Jadrana, svrstali na stranu ...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja ...